U nastavku donosimo nekoliko zanimljivih činjenica iz povijesti.
- Bijela kuća u Washingtonu prvotno je bila sive boje, a nakon rata 1812. godine, kad je zapaljena od strane kanadskih trupa, zidovi su obojani u bijelo kako bi se prekrili tragovi paljevine i dima.
- Kozmetički rituali plemkinja u drevnome Rimu bili su zaista bizarni. Imućne dame lice su izbjeljivale smjesom krede i otrovnih živinih sastojaka, obraze su isticale crvenom zemljom, a kao sjenilo za oči služila su im mravlja jaja ili smrvljene mušice pomiješane s maslinovim uljem.
- Jezikoslovci se ne mogu složiti oko korijena riječi “pištolj”. Jedni smatraju da dolazi iz češke riječi píšťala (frula), što je mogući opis husitskoga vatrenog oružja; drugi da dolazi od riječi pistallo, koja je u srednjovjekovnome francuskom označavala jabuku balčaka na sedlu, gdje su to oružje običavali držati konjanici; a najviše pobornika ima teorija da joj je ime dao talijanski grad Pistoia, gdje je slična oružja u šesnaestom stoljeću izrađivao majstor Camillio Vettelli.
- Legenda kaže da je kraljica Margareta Navarska (1492. – 1549.) u naborima haljina imala ušivene džepove, kako bi uvijek sa sobom mogla nositi balzamirana srca pokojnih ljubavnika.
- Poznati američki avanturist Bobby Leach (1858. – 1925.) preživio je brojne vratolomije, uključujući spuštanje niz slapove Niagare u bačvi. Ironijom sudbine, poginuo je poskliznuvši se na – koru banane!
- Godine 2000. u Stockholmu je održan neobičan koncert: “orkestar” od stotinu bikera turirao je svoje motocikle različitim snagama, kako bi izveo djelo švedskog skladatelja Staffana Mossenmarka prikladno nazvano “Vroom”. Dirigirao im je Petter Sundquist – umjesto štapićem, mahao je trkaćim zasatavama!
- Joan Melu, rumunjska pjevačica narodne glazbe, godine 1980. održala je dvosatni koncert u “Capitol Theatreu” u Melbourneu, unatoč činjenici da je baš nitko nije došao slušati. Štoviše, izišla je i na bis na koji je, naravno, “pozvala” samu sebe!
- Bilježnice u kojima su Marie i Pierre Curie bilježili detalje eksperimenata s radijem i danas su, gotovo stotinu godina kasnije, opasno radioaktivne.
